Periferni nervni sistem

Periferni nervni sistem (pars peripherica systematis nervosi) povezuje središnji nervni sistem (mozak i kičmenu moždinu) sa svim tkivima u tijelu i tako omogućuje pravodoban i cjelovit odgovor organizma na sve podražaje iz okoliša i samog tijela. Nerve perifernog sistema prema mjestu povezivanja sa centralnim nervnim sistemom dijelimo na moždane i moždinske. S obzirom na funkcionalnu anatomiju, autonomni (vegetativni) nervni sistem izdvaja se i opisuje posebno.

MOŽDANI NERVI

Moždanih nerava (encephalici) ima dvanaest parova, a budući da uglavnom oživičuju područje glave i vrata nazvani su i lubanjskim nervima (craniales). Osim vlastitim imenom, često ih označavamo rimskim brojevima od I do XII.

I Mirisni nervi 8olfactorii) vode osjet mirisa iz gornjeg dijela nosne šupljine i ulaze u lubanjsku šupljinu kroz rupice rešetnice, pa se na bazi čeonog moždanog režnja nastavljaju u mirisni put (bulbus et tractus olfactorius) te ulaze u mozak.

II Vidni živac (opticus) počinje od koluta (papile) vidnog nerva i prolazi kroz očnu šupljinu, pa ulazi u lubanjsku šupljinu i dopire na donju stranu osnovice mozga i ispred hipofize nervi se s obje strane djelomično ukrižuju (chiasma opticum). Nervni snopovi nakon toga ulaze u osnovicu srednjeg mozga te se nastavljaju vidnim putem.

III Nerv pokretač oka (oculomotorius) IV  koloturni nerv (trochlearis) i VI nerv odmicač (abduncens) motorički su nervi što izlaze iz osnovice mozga u području mosta te pokreću mišiće očne jabučice.

V Trodijelni nerv (trigeminus) polazi iz područja mosta na bazi mozga i na vrhu piramide sljepoočnice kosti oblikuje ganglij. Tu se dijeli na tri grane: ophthaimicus, maxillaris i mandibularis. Sadrži osjetna vlakna za gotovo sve dijelove glave, te motorička vlakna za žvačne mišiće.

VII Nerv lica (facialis) polazi od baze mozga i prolazi kroz unutrašnji slušni hodnik, a vlastitim kanalom u sljepoočnoj kosti prema licu. Sadrži motorička vlakna za mimične mišiće lica, senzorna vlakna za prednji dio jezika i autonomna, parasimopatička vlakna za suznu žlijezdu i žlijezde slinovnice.

VIII Statički i akustički nerv (vestibulocochlear ili statoacusticus) osjetni je nerv sastavljen od statičkog (pars vestibularis) i slušnog dijela (pars cochlearis). Iz pužnice unutrašnjeg uha vodi osjet sluha, a iz predvorja i plukružnih kanalića statički osjet, te obavijesti o položaju i kretanju glave.

IX Jezičnoždrijelni nerv (glossopharyngeus) polazi s baze mozga i kroz vratni otvor ulazi u jezi i ždrijelo, a ima motorička, senzorna i autonomna vlakna.

X Lutajući nerv (vagus) vrlo je razgranat nerv koji polazis s baze mozga u ždrijelo, usnu, prsnu i trbušnu šupljinu. Sadrži motorna vlakna za mišiće grkljana, senzorna vlakna za sluznicu jezika, parasimpatička vlakna za srce, glatke mišiće i žlijezde u jednjaku, dušniku, dušnicama, želucu, crijevima i zdjeličnim organima te senzitivna vlakna sluznice tih organa.

XI Pridodani nerv (accessorius) ima moždani i moždinski korijen, anosi motorička vlakna za mišiće vrata, ramena i ždrijela.

XII Podjezični nerv (hypoglossus) polazi iz produžene kičmene moždine i motorički je živac za mišiće jezika.

MOŽDINSKI NERVI

Moždinski nervi (spinales) povezuju kičmenu moždinu s periferijom. Postoji 31 par moždinskih živaca, segmentalno raspoređenih i to osam vratnih, dvanaest prsnih, pet slabinskih, pet križnih i jedan trtični par.

Vratni splet nerava (plexus brachialis) čine prva četiri vratna nerva, što osjetno oživčuju kožu vrata, a njihovi pokretački ogranci interviraju mišiće. Poseban ogranak vratnog spleta jest motorički nerv ošita (nervus phrenicus).

Ručni splet nerava (plexus brachialis) čine prednje grane donja četiri vratna i prvog prsnog živca i oblikuju tri snopa što daju mješovite, pokretačke ogranke za mišiće, te osjetne ogranke za kožu u području ramena i ruke.

Prsni  nervi (thoracici) inerviraju međurebrene mišiće i mišiče prednje trbušne stijenke te daju osjetna nervna vlakna za porebricu, dio potrbušnice i kožu lateralnog i prednjeg zida prsnog koša i potkoljenice.

Slabinski splet (plexus lumbalis) čine mješoviti nervi. Inerviraju kožu i mišiće donjeg dijela trbuha, bedra i potkoljenice.