Veliki mozak
Veliki mozak (cerebrum) zahvata najveći dio lubanjske šupljine. Površina velikog mozga nije glatka i na njoj se nalaze brazde (sulci) među kojima su moždane vijuge (gyri).
Mozak je s gornje strane vrlo dubokom uzdužnom pukotinom razdijeljen na dvije polutke (hemsipheria9 koje međusobno povezuje žuljevito tijelo (corpus callosum). Na savkoj moždanoj polutki razlikujemo po četiri režnja i to su čeoni režanj (lobus frontalis), sljepoočni režanj (lobus temporalis), tjemeni režanj (lobus parietalis) i zatiljni režanj (lobus occipitalis). Duboka, gotovo okomita središnja brazda (sulcus centralis) odjeljuje čeoni od tjemenog režnja, a ukošena duboka postranična brazda (foss lateralis) razdvajačeoni od sljepoočnog režnja. U dubini te brazde moždana kora oblikuje otok (insula). Dijelovi moždane kore ispred centralne i postranične brazde (čeoni režanj) upravljaju pokretanjima (motorikom), a dijelovi iza tih brazdi (tjemeni, sljepoočni i zatiljni režanj) sadrže osjetna središta. Na presjeku kroz mozakvidimo da je površinski sivi sloj debeo dva do pet milimetara, a nurtina je bijela.
Moždana kora (cortex cerebri) sloj je ćelija koje su razmještene u nekoliko redova i njihov oblik, veličina i raspored različiti su u pojedinim područjima kore. Te ćelije zajedno s vlaknima koja izlaze iz njih, čine šest slojeva koji su osebujni za svako pojedino mjesto pa razlikujemo polja različite ćelijske građe (citoarhitektonika mozga). Različita građa pojedinih dijelova moždane kore upućuje na to da svakome od tih područja pripada i posebna funkcija. U području moždane kore, ispred centralne brazde, odnosno precentalne vijuge (gyrus praecentralis) nalaze se vrlo velike, piramidama slične ćelije koje upravljaju radom mišića pa govorimo o pokretačkom (motoričkom)području ili motoričkim središtima. Tu se nalaze tzv. primarna motorička središta i svako pojedino mjesto u tom području upravlja pojedinom skupinom mišićasuprotne strane tijela koja obavlja određenu kretnju (npr. stiskanje šake, pregibanje lakatnog zgloba, pokret očiju itd.). Ispred primarnih motoričkih središta nalaze se područja koja upravljaju s nekoliko primarnih središta te omogućuju složene kretnje i smišljenu upotrebu mišića. To su sekundrana motorička središta. Primjerice prilikom pisanja određenim se redom i tačno određenom snagom pokreću različite skupine mišića ili pri govoru moraju tačno određenim redoslijedom sudjelovati sišni mišići, pa mišić grkljana, jezika i lica. Sekundarna motorička središta (govorno središte, središte za pisanje itd.) nazvana i središta motoričkog pamćenja razvijaju se tek za života i to u jednoj polutki.
Područje kore iza centralne brazde odnosno poscentralna vijuga (gyrus postcentralis) sadrži primarne osjetne centre koja prihvataju obavijesti iz osjetnih organa u različitim područjima kože i dijelovima tijela. Pritom svakom području kože pripada posebno područje moždane kore suprotne polutke, a raspored je sličn kao i u motoričkom području precentralne vijuge. Podraživanjem takvih mjesta nastaje osjet, kao da je obavijest stigla iz pojedinih područja kože na suprotnoj strani tijela (npr. osjet pritiska ili osjet topline u nozi) pa govorimo o osjetnom (senzibilnom) području.
Bijela moždana tvar ispod moždane kore oblikovana je snopovima projekcijskih združujućih i spojnih puteva. Projekcijska vlakna moždane kore oblikuju dovodne (aferentne) i odvodne (eferentne) puteve kojima se pojedini dijelovi na periferiji projiciraju u moždanu koru ili pak iz kore u periferiju.
Međumozak
Međumozak (diencephalon) se nalazi između srednjeg i velikog mozga. Važni dijelovi međumozga su brežuljak (thalamus) i podbriježje (hypothalamus).
Talamus je jajolika tvorba koju oblikuje siva masa nervnih ćelija u kojoj se nalaze mnogi važni centri pokretanja i osjeta. Kroz talamus prolazi i prekopčava se veliki broj nervnih puteva.
Hipotalamus je bazalni dio međumozga i jedini je njegov dio vidljiv na osnovici mozga. On je nadređen autonomni centar i upravlja ua život važnim djelatnostima. izmjenom tvari, usklađivanjem ravnoteže vode i soli, te održavanjem stalne tjelesne topline, spavanjem i mnogim drugim. Hipotalamus također putem hipofize upravlja radom žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem.
